U STRAHU ZA (SVOJE) ZDRAVLJE

U STRAHU ZA (SVOJE) ZDRAVLJE

Iskreno nisam napisao niti jednu objavu u vezi ove epidemije i promjena koje je učinila na naše živote. Nije mi niti mjesto, nisam niti liječnik niti epidemiolog. Tako da ni ovog puta neću pisati o COVID-19 osim nešto malo u uvodu iz gore navedenih razloga. Virus je stvaran, nažalost ljudi umiru zbog njega.

Zašto je on tako strašan? Mediji? Smrtnost? Brzina širenja? Teška detekcija? Sve od navedenog.

Neću se niti praviti da nemam svoje mišljenje u vezi ovog što se događa oko nas, nemojmo se zavaravati, svatko ima mišljenje koje je formirao na temelju nepotpunih informacija na način na koji mu odgovara odnosno koji potvrđuje njegove ideje. Tu ima svega, od teorija zavjere, panike, shareanja sveg mogućeg na facebooku, medija, čak i 5G….

Nebitno… odnosno ništa od toga nije bitno za ovaj tekst. On je tu da bude podsjetnik na sve ono što je jednako ako ne i višestruko opasnije, u našim je rukama, a svejedno odlučujemo zanemariti.

BOLESTI DANAŠNJICE

Otprilike 70% smrtnih slučajeva pripisuje se neprenosivim bolestima. Neprenosive bolesti odnosno kronične (nezarazne) bolesti generalno su duljeg trajanja i rezultat su kombinacije genetskih, fizioloških, okolinskih i bihevioralnih faktora. Otprilike 18 milijuna ljudi godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti, 9 milijuna od raka, 4 milijuna od respiratornih bolesti i 1.6 milijuna od dijabetesa. Takvi su barem podatci iz 2018, vjerujem da su današnje statistike još gore. 

Jedni od glavnih uzročnika (koje mi kao pojedinci možemo i moramo kontrolirati) su:  manjak tjelesne aktivnosti, loše prehrana, pušenje i alkohol.

Loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti mogu se manifestirati kao povišen krvni tlak, povišen šećer u krvi, povišeni lipidi i/ili pretilost. Ti metabolički rizični faktori mogu voditi ka kardiovaskularnim bolestima – vodećoj skupini uzročnika preuranjene smrti.

Pušenje (direktno i indirektno) godišnje ubije oko 7.2 milijuna ljudi (i predviđa se rast ove brojke).

3.3 milijuna ljudi “uzme” alkohol, 1.6 milijuna ljudi nedovoljna tjelesna aktivnost.

Metabolički rizični faktori uzrokuju četiri glavne metaboličke promjene koje povećavaju rizik preuranjene smrt: povišen krvni tlak, pretilost, povišen krvni šećer i povišeni lipidi (masti). Otprilike 20% globalnih smrtnih slučajeva odlazi na povišen krvni tlak, nakon toga pretilost i povišen krvni šećer.

Zašto sve ove brojke? Zato što je bitno shvatiti da životni stil, globalizacija, manjak tjelesne aktivnosti i hrana koju jedemo odnosi puno više života nego što to volimo priznati. Da sam maher u obradi podataka prikazao bi to nekim grafom, nažalost nisam. Ali vjerujem da nije teško vizualizirati pola “pite” ili više… 

Zašto nas je onda toliko strah virusa i prenosivih bolesti umjesto ovih kroničnih koje su daleko zastupljenije? Nisam psiholog ali mogu pogađati:

  1. Zato što nisu stvar našeg izbora
  2. Zato što brže nastupaju
  3. Zato što su kronične nezarazne bolesti bitne… ali nisu hitne… dok prenosive jesu. Mi ljudi jako volimo obraćati pozornost na bitno i hitno. Zato većina ide zubaru kad ih boli zub umjesto na kontrolu.

I neki će sada reći: “Da, ali moji izbori su moji i moji životni stil i bolesti koje donosi su moje, ne mogu zaraziti nekog drugog s kardiovaskularnim bolestima, pretilošću, itd…” 
Naravno to je istina… ali trošak na zdravstvo, vrijeme uzeto djelatnicima, novac koji je mogao otići u istraživanje “opasnih” stvari umjesto gašenje požara uzrokovanog našim lifestyle odlukama odlazi tamo gdje mu nije mjesto. 

I onda kada vidim gomile ljudi koji skidaju maskice za lice da bi pušili cigare. Ili mahnitu borbu za dezinficijensima i maskicama, a na sebi nose 3 od 4 ili sve metabolički rizične faktore… cijenim. Ali dugoročno to nema smisla.

I nisu to samo direktne smrti koje uzrokuju neprenosive bolesti… sada gledamo smrtne slučajeve na primjeru korone. Umiru i zdravi ljudi, ali većinom su to ljudi koji imaju jedan, dva ili tri komorbiditeta. Većinom su to upravo ovi gore navedeni. 

Možda vas čučnjevi i zdrava prehrana neće spasiti od globalnih pandemija, ali mislim da će vam dati bolju šansu kako kratkoročno tako dugoročno.

Ps. Evo jedno od zadnjih istraživanja govori o povezanosti niskih razina vitamina D i smrtnosti od covid 19 virusa. Tko bi rekao da je možda bitno za zdravlje da provodimo vrijeme vani?!

Tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana i boravak na otvorenom daju puno bolje šanse za dugačak, zdrav i kvalitetan život nego što to može bilo što drugo.

Pss. Ponavljam, nisam doktor niti epidemiolog, samo netko tko gleda stvari koje se događaju sa strane.

-Matej

Ostavi komentar